Home Blog Kopnene i slatkovodne kornjače

Kopnene i slatkovodne kornjače

 

Osnovne činjenice o kornjačama

Kornjače su jedna od najuspješnijih skupina životinja zadržavši svoju jedinstvenu i neobičnu tjelesnu strukturu gotovo nepromijenjenu još od gornjeg Trijasa kada se pojavio njihov prvi pravi predak (200 milijuna godina). Vanjska struktura tijela kornjače jedinstvena je, pa prema tome i svima vrlo poznata. Njihov anatomski oblik predstavlja jedan od najzanimljivijih prilagodbi u svijetu kralješnjaka, a prepoznatljiv oklop koji pokriva njihovo tijelo nesumnjivo je jedan od čimbenika koji je pridonio preživljavanju i očito uspješnom evolucijskom procesu ovih tajnovitih životinja. Ubrajamo ih u gmazove čiji najstariji fosilni ostaci datiraju iz perioda Perma (280 milijuna godina).

 

Barska kornjača - Emys orbicularis

Barska kornjača - Emys orbicularis
Barska kornjača - Emys orbi …

Fotografija:Zoran Ožetski

 

Barska kornjača, jedna je od samo dvije slatkovodne vrste kornjača u Europi. Ima gladak leđni oklop,preklopljen prema prednjem dijelu trbušnog oklopa, pa se može podići kad kornjača uvlači glavu. Zadržava se u vodama stajačicama i sporim tekućicama, obraslim gustom vodenom vegetacijom.Provode mnogo vremena sunčajući se na srušenom drveću, ili kamenju.Na prvi znak opasnosti bježi u vodu i zaranja. Jedu žabe, ribe i druge male životinje u vodi i na kopnu.Ovisno o podvrsti dostignu prosječnu veličinu od 15 do 20 cm, dok se težina kreće od 400 - 700 gr.

Mužjaci su manji od ženki, spolno zreli postaju nakon navršenih 12 godina starosti.Parenje se odvije u proljeće u vodi, i to odmah nakon izlaska iz hibernacije. Ženka izlazi na kopno kako bi položile jaja u udubinu u zemlji, koju prethodno omekša mokraćom. Zimu provode uvučene u muljevito dno plitkih voda stajaćica.

 

Riječna kornjača - Mauremys rivulata (Valenciennes, 1833)

Riječna kornjača (Mauremys rivulata)
Riječna kornjača (Mauremys …

Fotografija: Boris Lauš

 

Općenito o riječnoj kornjači

Riječna kornjača, poznata i kao Kaspijska ili Balkanska kornjača, jedna je od najrjeđih i najugroženijih vrsta gmazova u Hrvatskoj. Njena je rasprostranjenost u Hrvatskoj ograničena samo na uski priobalni pojas od Pelješca do Prevlake, a postoji velika vjerojatnost o njenom obitavanju i u području Baćinskih jezera. U neposrednoj blizini izvora rijeke Omble, malo je naplavljeno močvarno područje i otočić obrastao močvarnom vegetacijom tršćaka, što predstavlja stanište maloj populaciji riječne kornjače.

Izgled

Riječna je kornjača nešto manja od obične barske kornjače. Dužina oklopa je oko 20 cm pa pripada u srednje velike kornjače. Kompletan oklop riječne kornjače je, za razliku od barske, čvrsto spojen. Leđni je dio oklopa blago ispupčen a puno je plići od kopnenih kornjača. Sastoji se od pet centralnih, četiri rebrene i 25 rubnih pločica. Ploča iznad repa je uvijek parna. Karapaks riječne kornjače je tamno zelen ili maslinast i posut žutim prugama. Na srednjem dijelu plastrona nalazi se poveća tamna mrlja, a kod starijih je životinja obično posuta žutim mrljama. Slobodni dijelovi tijela su maslinaste boje i sa uzdužnim svijetlim prugama. Pruge i šare na tijelu i oklopu čine vrlo upadljivu osobitost ove vrste prema kojoj se može lako razlikovati od obične barske kornjače. Prsti su pokretljivi i spojeni opnama za plivanje a rep je dugačak i tanak.

 

Ugroženost i zaštita

U poslijednje je vrijeme uočen problem postupnog smanjivanja brojnosti njenih populacija, posebno na području poluotoka Pelješac u okolici Stona, koji je prema današnjim saznanjima najsjeverniji dio obitavališta ove vrste u Hrvatskoj. Zbog evidentnog smanjivanja broja jedinki u divljim populacijama, vrsta je kritično ugrožena i strogo zaštićena, a u Hrvatskoj se njeno uništavanje kažnjava novčanom kaznom. Najveće opasnosti istrebljenju riječne kornjače predstavljaju gubitak staništa zbog isušivanja vodenih područja, prekomjerna upotreba pesticida i umjetnih gnjojiva. U pojedinim krajevima značajan broj ovih kornjača nastrada i na cestama, a primjerice u arapskoj se medicini jaja riječne kornjače koriste kao lijek za razne bolesti.
Srećom isto tako se razvija svijest o zaštiti ovih gmazova i povećava se broj značajnih staništa koja se proglašavaju zaštićenim područjima. Jedno od takvih područja su lokve kod Majkova koje bi trebale postati zaštićeni herpetološki rezervat.

 

Obična čančara -Testudo hermanni

Čančara (Testudo hermanni)
Čančara (Testudo hermanni)

Fotografija:Boris Lauš

 

Općenito o običnoj čančari

Izuzetno je značajna i zakonom zaštićena vrsta hrvatske faune. Naseljava razmjerno usko i isprekidano područje europskog dijela Sredozemlja: jugoistok Španjolske i Baleare, južnu Francusku i Korziku, središnju i južnu Italiju, Siciliju i Sardiniju, obalna područja Hrvatske, Crne Gore, Albanije i Grčke, te dijelove Bosne i Hercegovine, Bugarske i Rumunjske.
U Hrvatskoj je česta u području Dalmacije do sjeverozapadne granice Zadar – Novigrad – Obrovac. Sjeverozapadno, uzduž Velebita, na otocima Rabu, Cresu i Krku, čančara je puno rjeđa. U kontinentalnim predjelima naše zemlje prirodno ne dolazi. Nalazimo je na prostoru od Konavala do doline Neretve i na otocima.

 

Životni prostor i način života

Ova kornjača je isključivo biljojed, voli svakojako povrće, a ponekad pojede i crve, gusjenice i sl. U zatočeništvu najčešće jede salate i voće. Nema li hrane izdržat će bez nje i čitave tjedne. Žive pojedinačno, samo u vrijeme parenja traže partnera. Rastu vrlo sporo, ali zato imaju dugi životni vijek. Neobično je otporna te izuzetno dobro preživljava razne ozljede.
Obična čančara živi po suhim, kamenitim, grmljem obraslim toplim predjelima mediteranskog područja. Najčešća je po travnatim kamenjarskim ravnicama, gdje se često susreće po rubovima maslinjaka, šikara i na obradivim područjima. Rjeđe je možemo naći u brdovitim područjima, dok je iznad 700 m vrlo rijetka. Izbjegava ekstremne temperature, zimsko razdoblje u stanju mirovanja provodi plitko zakopana pod zemljom. Prije nego što dobro zahladi, a to je obično krajem listopada, čančara u zemlji iskopa rupu u kojoj će dočekati tople proljetne dane. Iz zimskog se sna budi u ožujku i travnju, kada pronalazi partnera za parenje. Parenje se odvija u lipnju, kada ženke proizvode posebne mirise, kojima privlače mužjaka. Iako inače vrlo miroljubljivi, mužjaci u vrijeme parenja postaju vrlo ratoborni. Kao pravi hrvači, suparnici nastoje jedan drugoga prevrnuti na leđa. U međusobnoj potjeri znaju se i satima sukobljavati u tako žestokoj borbi. Pobijeđeni će dugo mlatarati nogama dok mu ne uspije osoviti se. Kornjače grizu bezubim čeljustima kao oštrim kljunom. 

 

Izvorni tekst članka : Wikipedia

Komentari   

 
0 #1 ibrahim 2013-09-28 18:15
pravilna ishrana i kako je pravilno drzati itd
Citat
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Wild Croatia

Wild-Croatia - fotografije divljeg svijeta prirode

Wild Croatia je stranica čiji sadržaj stvaraju fotografi - ljubitelji divljeg svijeta prirode. Kvalitetnim sadržajem i  jedinstvenim pristupom želimo Vam dočarati ljepote divljeg svijeta prirode, njegovu biološku raznolikost i potrebu za zaštitom. Predstavljamo Vam fotografije planina, šuma, ravnica, močvara, rijeka, mora i podmorja. Pogledajte fotografije divljih životinja koje su nastale u njihovim prirodnim staništima. Upoznajte samonikle, ljekovite i zaštićene biljne vrste.

Tko je Online

Imamo 10 gostiju i nema članova online