Zahvaljujem na odgovoru, mišljenju i savjetu, iako mi je to već bilo poznato, a na fotoaparatu imam podešenu dioptriju. U medjuveremenu sam uspio dobiti relativno oštre fotografije, a opet je u prednji plan iskoćio moj stari problem što još uvijek razmišljam analogno, ali podjimo redom.
Za početak ispričavam se svima što sam temu otvorio "Iz neba pa u rebra", mislim kako bi onaj koji koji otvara temu o njoj trebao i nešto znati, pa za čitatelje dati prihvatljiv uvod i osnovna objašnjenja. Pa zato evo prvo malo opće teorije.
Spektivi (skračeno od Perspektiv) su tzv. zemaljski monokularni dalekozori (teleskopi) konstruirani za dnevno promtanje koji za razliku o od astromomskih teleskopa (Köplerove konstrukcije) daju uspravnu pravilono orjetiranu sliku. Tripičan način njihove primjene su promatranje prirode (lov i promatranje ptica), spotting (promatranje različitih objekata i fenomena), šport (npr. promatranje meta pri špotrskom gadjanju), kao i za civilni i vojni nadzor. Tehnički se sastoje od prednjeg dijela -objektiva promjera (apreture) 50, 60, 62, 65, 77, 80, 82, 85 ili 100 mm, pa izmjenjivog okulara (kroz koji se promatra slika koju daje objektiv) koji mogu biti fiksnog povečanja ili su to zum-okulari mogućeg raspona povečanja čak 20–80 x. Spektivi su posebno rado korišteni za promatranje ptica (birdwaching), a proizvode ih brojni proizvodjači (Carl Zeiss Sports Optic, Kowa, Leica, Meade, Meopta, Minox, Nicon, Optolyt, Pentax, Swarovski, Vortex Razor itd.), a u nekoliko provedenih usporednih testova najbolje rezultate pokazali su Kowa i Swarovski.
Korištenje Spektiva za fotografiju naziva se DIGISKOPIJOM. Prednost spektiva pred teleobjektivima je što se s njima lako postižu nevjerojatne žarišne duljine od 750, 1800 pa čak i preko 2000 mm, što su značajno jeftiniji od jakih teleobjektiva (400, 500, 600 ili 800 mm), a ujdeno su lakši i bolje podnose vlagu, kišu ili snijeg. Medjutim treba svakako reći kako su u dnosu na teleobjektive svjetlosno značajno slabiji i zato traže daleko dulje ekpozicije ili veće osjetljivosti (više ISO vrijednosti), uglavnom traže manuelno izoštravanje (u pravilu nema autofokusa kod SLR-a, za kompakte nisam siguran jer su nadjeni podaci kotradiktorni), pa su zato pogodniji uglavnom za više statične objekte. Takodjer je nedostatak što se rade više za promatranje, a manje za fotografiranje, pa su zato neoštrine u rubnonim područjima uobičajenje (mrežnica u oku nije ravna nego konkavna). Dva su osnovna pristupa u digiskopiji ovisno o korištenom fotoaparatu. Moguće na okularni dio učvrstiti preklopni mehanizam koji nosi manji digitalni (može i analogni) fotaparat s fiksno ugradjenim objektivom ili još bolje zoomom. Tako se objekt normalmno promatra kroz okular, u času kad ga želimo fotografirati pred okular se jednostavno preklopi fotoaparat, slika se na LCD-ekranu dodatno izoštri i snimi (ugradjeni autofokus u tome može dodatno pomoći). Drugi pristup je korištenje SLR-fotoaparata na koji se umjesto objektiva stavi poseban adapter kojim se zamjeni okular spektiva (rabi ga Pentax i stariji tip Swarovski spektiva) ili se umjesto objektiva stavi poseban tip objektiva-adaptera koji se učvrsti na okular (novi tip Swarovsky spektiva), a u nekim slučajevima se na objektiv SLR-a umjesto filtra ušarafi adapter koji se učvrsti na okular spektiva, pa se teoretski izoštrava ručno kroz okular SLR fotoaparata ili na LCD-ekranu. Razumije se kako je za sve to potreban vrlo stabilan stativ i dobra glava sativa, po mogućnoti hidrograva kakvu koriste profesionalni video-snimatelji.
Izgleda kako kod nas u Hrvatskoj ili nema digiskopera ili su se oni pritajili, jer mi se dosada još nije nitko javiio (osim na Wild Croatija stavio sam svoja pitanja i na druge hrvatske fotografske forume). Već u susjenoj Sloveniji ih ima, vrlo lijepe fotofrafije dobivene digiskopijom ima npr. Marijan Cigoj (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.), na sajtu foto-narava.com je poseban forum Digiskopija (Tehnika, nastavitve, posebnosti) s temama: Nove foto kamere za Digiskopijo, Swarovski + UCA za EOS 500 D, nekaj uprasanj v zvezi z digiskopijo, Pritrditev digitalca Olympus C- 5000 Zoom na spektiv Carl, Prodam spektiv Konus 20-60x80+nastavek za dig.fotoaparat, Nov Nikonov digiskop?, Nakup spektiva - KJE?, Adapterji za Nikon in Canon, NASTAVITVE, TRIKI IN OBDELAVA ZAPISOV, OSNOVE DIGISKOPIJE, takodjer je tu i digiskopija.si. Razumije se kako je u drugim europskim zemljama broj digiskopera još veći, a firma Swarovski svake godine, ove godine već 8. puta, raspisuje nagradni natječaj Digiscoper godine, za najuspješniju fotografiju snimljenu digiskopski Swarovski spektivom. Takodjer je i u časopisu Naturfotografie ove godine objavljen članak koji govori kako se digiskopija razvila u vrlo ozbiljanu i konkretanu disciplinu prirodoslovne fotografije. Osim toga firma Swarovski izbacila je prošle godine (2012.) nove tipove spektiva ATX/STX koji koji su u stručnim krugovima dobili laskave pohvale, pa ocjenu kako je time učinjen značaj skok i u kvaliteti. Ponukan ovim vrlo dobrim kritikama, a ujedno svijestan kako sigurno nikad neću moći skupiti dovoljno novaca za kupovinu jačih teleobjektiva u tzv. profesionalnom području od 2,8/400, 4/500 (4,5/500) ili 4/600 mm odlučio sam se za kupovinu Swarovky spektiva: Spotting Scop ATX - 85 mm Spektiv Set 25-60X - Swarovvision i Dodataka za digiskopiju - Swarovski Kameraadapter TLS APO for ATX (fotoadapter) - TLS - SPO DSLR Digiscoping Adapter s priključkom za Canon EOS. Evo mojih dosadašnjih iskustava.
Prvi pokušaji izoštravanja preko SLR tražila Canona EOS 50 D i Pentaxa K-5 dali su poražavajuće rezultate, oštru sliku nisam uspio dobiti ni ja s mojom dioptrijom +3, niti moj kolega s zdravim očima. Očito su zasloni za izoštravanje (focusing-screenovi) suvremenih digitalnoh SLR-ova daleko slabiji i nepogodniji za ručno izoštravanje od onih iz analognog doba prije autofokusa, a priče s You Tube-a u svezi s digiskipijom i izoštravanje preko SLR-tražila su više propaganda nego stvarnost. Na moja pitanja na hrvatskim forumima nisam dobio odgovre koje bi mi pomogli dalje. U razgovoru s kolegama i kopajući po netu shvatio sam kako opet griješim i razmišljam analogno, izoštravanja na LCD-ekranu fotoaparata dala su dobre rezultate, pogotovo kad sam prije izoštravanja na LCD-u na SLR-tražilu prbližno izoštrio sliku, pa onda na LCD-u sliku prije izoštravanja dodatno povečao. Ovo izoštravanje na LCD-u ima još jenu prednost - nema udarca ogledala (ono je već podignuto), a moguće je i serijsko okidanje, dok je nedostatak što cijeli postupak fotografiranja sporiji.