Dobro došli, gost
Korisničko ime: Lozinka: Zapamti me
  • Stranica
  • 1

TEMA: Digiskopija

Digiskopija 10 years 8 months ago #567

  • Mladen R
  • Mladen R's Avatar
  • VAN MREŽE
  • Fresh Boarder
  • Poruka: 19
  • Zahvala primljena: 1
Molim Vas ima li netko od Vas iskustva s digiskopijom ili fotografijom preko teleskopa-spektiva.
Evo mog problema:
Nedavno sam kupio Swarovsky spektiv i adapter za SLR fotografiju koji želim koristiti za fotografiranje ptica, medjutim prvi pokušaji nisu baš dali dobre rezultate, imam problema s izoštravanjem. Doduše ni moje oći više nisu najbolje (imam dioptriju +3), a volio bi čuti Vaše iskustvo i ubrzati time rješavanje ovog problema.
Zato Vas molim recite ima li tko od Vas iskustva sa digiskopijom, ili me možda možete uputiti na nekoga tko bi mi mogao dalje pomoći.
Unaprijed zahvaljujem na pomoći
Srdačan pozdrav
Mladem
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Digiskopija 10 years 8 months ago #568

Ovako, ja nemam iskustva, ali teorija kaže da da bez stativa ne funkcionira, također vrlo preporučljivo je koristiti podizanje ogledala prije samog okidanja (u koliko je ta opcija moguća na određenom fotoaparatu).
A manualno izoštravanje je priča za sebe, u koliko se radi o pomičnim modrlima.
I sam sam si ponekad poželio probati/imati mogućnost digiskopije, ali spektivi/durbini... su ipak prvenstveno predviđeni za direktno promatramje, manje za fotografiju. No daleko od toga da se njima ne može doviti vrlo kvalitetna fotografija :)

Savjet: imaš li na okularu fotoaparata podešenu dioptriju na +3?
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Digiskopija 10 years 7 months ago #572

  • Mladen R
  • Mladen R's Avatar
  • VAN MREŽE
  • Fresh Boarder
  • Poruka: 19
  • Zahvala primljena: 1
Zahvaljujem na odgovoru, mišljenju i savjetu, iako mi je to već bilo poznato, a na fotoaparatu imam podešenu dioptriju. U medjuveremenu sam uspio dobiti relativno oštre fotografije, a opet je u prednji plan iskoćio moj stari problem što još uvijek razmišljam analogno, ali podjimo redom.

Za početak ispričavam se svima što sam temu otvorio "Iz neba pa u rebra", mislim kako bi onaj koji koji otvara temu o njoj trebao i nešto znati, pa za čitatelje dati prihvatljiv uvod i osnovna objašnjenja. Pa zato evo prvo malo opće teorije.

Spektivi (skračeno od Perspektiv) su tzv. zemaljski monokularni dalekozori (teleskopi) konstruirani za dnevno promtanje koji za razliku o od astromomskih teleskopa (Köplerove konstrukcije) daju uspravnu pravilono orjetiranu sliku. Tripičan način njihove primjene su promatranje prirode (lov i promatranje ptica), spotting (promatranje različitih objekata i fenomena), šport (npr. promatranje meta pri špotrskom gadjanju), kao i za civilni i vojni nadzor. Tehnički se sastoje od prednjeg dijela -objektiva promjera (apreture) 50, 60, 62, 65, 77, 80, 82, 85 ili 100 mm, pa izmjenjivog okulara (kroz koji se promatra slika koju daje objektiv) koji mogu biti fiksnog povečanja ili su to zum-okulari mogućeg raspona povečanja čak 20–80 x. Spektivi su posebno rado korišteni za promatranje ptica (birdwaching), a proizvode ih brojni proizvodjači (Carl Zeiss Sports Optic, Kowa, Leica, Meade, Meopta, Minox, Nicon, Optolyt, Pentax, Swarovski, Vortex Razor itd.), a u nekoliko provedenih usporednih testova najbolje rezultate pokazali su Kowa i Swarovski.

Korištenje Spektiva za fotografiju naziva se DIGISKOPIJOM. Prednost spektiva pred teleobjektivima je što se s njima lako postižu nevjerojatne žarišne duljine od 750, 1800 pa čak i preko 2000 mm, što su značajno jeftiniji od jakih teleobjektiva (400, 500, 600 ili 800 mm), a ujdeno su lakši i bolje podnose vlagu, kišu ili snijeg. Medjutim treba svakako reći kako su u dnosu na teleobjektive svjetlosno značajno slabiji i zato traže daleko dulje ekpozicije ili veće osjetljivosti (više ISO vrijednosti), uglavnom traže manuelno izoštravanje (u pravilu nema autofokusa kod SLR-a, za kompakte nisam siguran jer su nadjeni podaci kotradiktorni), pa su zato pogodniji uglavnom za više statične objekte. Takodjer je nedostatak što se rade više za promatranje, a manje za fotografiranje, pa su zato neoštrine u rubnonim područjima uobičajenje (mrežnica u oku nije ravna nego konkavna). Dva su osnovna pristupa u digiskopiji ovisno o korištenom fotoaparatu. Moguće na okularni dio učvrstiti preklopni mehanizam koji nosi manji digitalni (može i analogni) fotaparat s fiksno ugradjenim objektivom ili još bolje zoomom. Tako se objekt normalmno promatra kroz okular, u času kad ga želimo fotografirati pred okular se jednostavno preklopi fotoaparat, slika se na LCD-ekranu dodatno izoštri i snimi (ugradjeni autofokus u tome može dodatno pomoći). Drugi pristup je korištenje SLR-fotoaparata na koji se umjesto objektiva stavi poseban adapter kojim se zamjeni okular spektiva (rabi ga Pentax i stariji tip Swarovski spektiva) ili se umjesto objektiva stavi poseban tip objektiva-adaptera koji se učvrsti na okular (novi tip Swarovsky spektiva), a u nekim slučajevima se na objektiv SLR-a umjesto filtra ušarafi adapter koji se učvrsti na okular spektiva, pa se teoretski izoštrava ručno kroz okular SLR fotoaparata ili na LCD-ekranu. Razumije se kako je za sve to potreban vrlo stabilan stativ i dobra glava sativa, po mogućnoti hidrograva kakvu koriste profesionalni video-snimatelji.

Izgleda kako kod nas u Hrvatskoj ili nema digiskopera ili su se oni pritajili, jer mi se dosada još nije nitko javiio (osim na Wild Croatija stavio sam svoja pitanja i na druge hrvatske fotografske forume). Već u susjenoj Sloveniji ih ima, vrlo lijepe fotofrafije dobivene digiskopijom ima npr. Marijan Cigoj (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.), na sajtu foto-narava.com je poseban forum Digiskopija (Tehnika, nastavitve, posebnosti) s temama: Nove foto kamere za Digiskopijo, Swarovski + UCA za EOS 500 D, nekaj uprasanj v zvezi z digiskopijo, Pritrditev digitalca Olympus C- 5000 Zoom na spektiv Carl, Prodam spektiv Konus 20-60x80+nastavek za dig.fotoaparat, Nov Nikonov digiskop?, Nakup spektiva - KJE?, Adapterji za Nikon in Canon, NASTAVITVE, TRIKI IN OBDELAVA ZAPISOV, OSNOVE DIGISKOPIJE, takodjer je tu i digiskopija.si. Razumije se kako je u drugim europskim zemljama broj digiskopera još veći, a firma Swarovski svake godine, ove godine već 8. puta, raspisuje nagradni natječaj Digiscoper godine, za najuspješniju fotografiju snimljenu digiskopski Swarovski spektivom. Takodjer je i u časopisu Naturfotografie ove godine objavljen članak koji govori kako se digiskopija razvila u vrlo ozbiljanu i konkretanu disciplinu prirodoslovne fotografije. Osim toga firma Swarovski izbacila je prošle godine (2012.) nove tipove spektiva ATX/STX koji koji su u stručnim krugovima dobili laskave pohvale, pa ocjenu kako je time učinjen značaj skok i u kvaliteti. Ponukan ovim vrlo dobrim kritikama, a ujedno svijestan kako sigurno nikad neću moći skupiti dovoljno novaca za kupovinu jačih teleobjektiva u tzv. profesionalnom području od 2,8/400, 4/500 (4,5/500) ili 4/600 mm odlučio sam se za kupovinu Swarovky spektiva: Spotting Scop ATX - 85 mm Spektiv Set 25-60X - Swarovvision i Dodataka za digiskopiju - Swarovski Kameraadapter TLS APO for ATX (fotoadapter) - TLS - SPO DSLR Digiscoping Adapter s priključkom za Canon EOS. Evo mojih dosadašnjih iskustava.

Prvi pokušaji izoštravanja preko SLR tražila Canona EOS 50 D i Pentaxa K-5 dali su poražavajuće rezultate, oštru sliku nisam uspio dobiti ni ja s mojom dioptrijom +3, niti moj kolega s zdravim očima. Očito su zasloni za izoštravanje (focusing-screenovi) suvremenih digitalnoh SLR-ova daleko slabiji i nepogodniji za ručno izoštravanje od onih iz analognog doba prije autofokusa, a priče s You Tube-a u svezi s digiskipijom i izoštravanje preko SLR-tražila su više propaganda nego stvarnost. Na moja pitanja na hrvatskim forumima nisam dobio odgovre koje bi mi pomogli dalje. U razgovoru s kolegama i kopajući po netu shvatio sam kako opet griješim i razmišljam analogno, izoštravanja na LCD-ekranu fotoaparata dala su dobre rezultate, pogotovo kad sam prije izoštravanja na LCD-u na SLR-tražilu prbližno izoštrio sliku, pa onda na LCD-u sliku prije izoštravanja dodatno povečao. Ovo izoštravanje na LCD-u ima još jenu prednost - nema udarca ogledala (ono je već podignuto), a moguće je i serijsko okidanje, dok je nedostatak što cijeli postupak fotografiranja sporiji.
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Digiskopija 10 years 7 months ago #573

po X-ti put, nema digitalnog i/ili analognog razmišljanja u fotografiji (zapravo sve dok smo ljudi, a ne neki kiborzi , tako će i ostati, iako bi se zapravo i o tome dalo diskutirati s obzirom da su procesi u mozgu neodvojivo povezani s prijenosom naboja - analogno jedinicama i nulama u digitaliji).
Fotografija je fotografija, razlika je samo u mediju zapisa iste. Na jednom je to film (da nedemo sad u detalje) a na drugom je senzor i memorijska kartica u koliko fotić nije direktno povezan na PC ili sl. pa se fotka odmah pohranjuje na HD. Nepotrebno je ići u daljnje detalje! ;)
DSLR-i nude samo dodatne mogućnosti i opcije za razliku od analogije.
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Digiskopija 10 years 7 months ago #574

  • Mladen R
  • Mladen R's Avatar
  • VAN MREŽE
  • Fresh Boarder
  • Poruka: 19
  • Zahvala primljena: 1
Evo po X-put, od 1960. do 2006. fotografirao sam analogno, tj.prije fotografiranja objekt koji sam namjeravao fotografirati promatrao sam kroz optičko tražilo, a kasnije sam ga promatrao i izoštravao preko SLR-tražila. Fotografirao sam na film s fotoemulzijom, zatim sam moro čekati neka mi film dodje s razvijanja, onda sam ako mi fotografije nisu uspjele ponovo obilazio teren i pokušavao naći isti objekt i snimiti ga ponovno. To je bila analogna fotografija. Od 2006. fotografiram digitalno, tj. sliku preko senzora snimam-pohranjujem digitalno SD ili Compact-flash karticu, a mogu je odmah pogledati i ako treba ponovo snimiti. Pritom kod DSLR-a objekt koji fotografiram mogu analogno gledati preko SLR-tražila ili digitalno preko LCD-ekrana. Kad kažem kako razmišljam analogno znači kako još uvijek gotovo isključivo koristim analogni postupak gledanja i izoštravanja slike preko SLR-tražila i gotovo nikad digitalni način preko LCD-ekrana. Ove nove digitalne funkcije fotoaparata i njihove mogućnosti nisu još sjele u podsvijest mog 63-godišnjeg mozga koji još uvijek razmišla kao kad je koristio analogne fotoaparate. Eto to znači kako još razmišljam analogno, i ne padaju mi na pamet prednosti digitalne fotografije, jer one još mnisu dio moje podsvijesti. Eto po X-put ja ću i dalje kad u nečem takvom na taj način pogriješim i dalje reći kako se ispričavam, jer još mislim na stari analogni način, jer još nisam usvojio nove digitane mogućnosti, a ako se to njekome ne svidja onda je to njegov problem. Inaće mislim kako ovakvo traženje dlake u jajetu ne vodi ničemu, a definitivno nema veze s temom koju sa ovde otvorio, a to je digiskopija. Zato bi molio ako je moguće ostanimo pri temi, ako to koga uopće zanima.

Inaće moram se ponovo ispričati. Htio sam staviti u tekst još i nekoliko pokusnih fotografija koje sam snimio. Problem je što ja na svojim SLR-ima isključivo snimam u RAW-u, odabrane slike snimljene Canonom EOS 50D prebacio sam u JPEG, ali kad sam ih pokušao učitati svaki puta mi se javljala obavijest o nekakvoj greški na serveru, pa sam učitao samo tekst. Očito mi digitalni dio još nije sjeo do kraja, očito negdje griješim, a neznam gdje.

Evo što sam mislio pokazati:
Canonom EOS 50D sam za usporedbu s istog mjesta fotografirao objektivom Sigma 2,8/50 macro i sa Sigma zoomom 4-5.6/150-500 na najvećoj izvlaki od 500 mm. Zatim sam s istog mjesta fotografirao preko Swarovki 85 ATX 25-60x spektiva i to pri okularnom povečanju 25 x i 60 x. Evo opisnih rezultata (slike ću pokazati kad shvatim gdje san pogriješio).
Snimak na 50 mm x faktor 1,6 EOS-a 50D odgovara 80 mm punog leica-formata
Snimak na 500 mm x faktor 1,6 EOS-a 50D odgovara 800 mm punog leica-formata
Snimak sa Swarovsky spektivom na zoom-povečanju 25x prema Swarovsky navodima trebalo bi odgovarati 750 mm x faktor 1,6 EOS-a 50D odgovara 1200 mm punog leica-formata
Snimak sa Swarovsky spektivom na zoom-povečanju 60x prema Swarovsky navodima trebalo bi odgovarati 1800 mm x faktor 1,6 EOS-a 50D odgovara 2880 mm punog leica-formata
Razumije se kod ovakvih ekstremnih tele-područja svako podrhtavanje atmosfere zbog topline, prašina ili magla otežavaju ili onemogućavaju snimanje. Toga dana temperatura je bilo oko 32°C, pa sam uspio snimiti samo objekte udaljene negdje oko 100-200 m, one na preko 1000 m udaljenosti nisam uspio izoštriti na povečanju 60x zbog vidljivog treperenja atmosfere. Ujedno se nadam se kako će u boljim atmosferskim prilikama i na manjoj udaljenosti slike biti još oštrije.

Treba još reći kako je po mom iskustvu APS-C-format za ovaj Swarovski spektiv čini ujedno gornju granicu u veličini formata, jer su pokušaji fotografiranja Canonom EOS 5D s punim leca-formatom dali sliku pravokutnika kojem su s kružnicom odrezani uglovi.
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Digiskopija 10 years 7 months ago #575

  • clickmiro
  • clickmiro's Avatar
  • VAN MREŽE
  • Expert Boarder
  • Poruka: 103
  • Zahvala primljena: 9
Lijepo si to opisao, analogno - digitalno. Tamo negdje do 95' slikao sam analogno :). No i na digitalnim najnovijim DSLR aparatima (Canon, Pentax, Nikon i sl) imaš tražilo u kojem gledaš analogno kroz objektiv. U trenutku okidanja diže se ogledalce i slika ode na digitalni senzor. Prema potrebi možeš gledati i digitalno (live view), tj da je ogledalce podignuto i slika ide na senzor, a on je u realnom vremenu šalje na ekran. Prva varijanta je ostavljena upravo zato da dobijemo direktnu-analognu sliku bez obrade i pod uvjetima najlošijeg svijetla. Uostalom Canon 50D kojeg navodiš tako i radi.

Što se tiče digiskopije, čitao sam malo o tome, ali sam više gledao slike koje su tako napravljene. Mislim da nitko ovdje nije naveo problem, odnosno efekt dubinske oštrine koji se gubi na taj način. Dakle to bi bio nedostatak, za mene veliki. Kod takvih povećanja (spominješ x60) i kod velike rezolucije senzora uz podrhtavanje sustava, bez obzira na najbolji stativ treba raditi sa mirror lockup modom i na kraju uvijek će više ili manje biti izražen efekt isparavanja u atmosferi koji se kod takvog povećanja vrlo jako manifestira. Naravno ako za primjer slikamo pticu i ona je na grani koja se lagano njiše, što je naše povećanje veće to će i taj efekt njihanja/podrhtavanja biti više izražen na slici.

Pratim dalje sa zanimanjem rezultate digiskopije ;).
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.
  • Stranica
  • 1
Vrijeme kreiranja stranice: 0.115 sekundi

Wild Croatia

Wild-Croatia - fotografije divljeg svijeta prirode

Wild Croatia je stranica čiji sadržaj stvaraju fotografi - ljubitelji divljeg svijeta prirode. Kvalitetnim sadržajem i  jedinstvenim pristupom želimo Vam dočarati ljepote divljeg svijeta prirode, njegovu biološku raznolikost i potrebu za zaštitom. Predstavljamo Vam fotografije planina, šuma, ravnica, močvara, rijeka, mora i podmorja. Pogledajte fotografije divljih životinja koje su nastale u njihovim prirodnim staništima. Upoznajte samonikle, ljekovite i zaštićene biljne vrste.

Tko je Online

Imamo 53 gostiju i nema članova online