Wild Croatia - Divlji sviiet prirode | fotografija | video | članci

Ponukan temom o hranilicama za ptice i pomaganju tim predivnim stvorenjima da prežive zimu, počeo sam razmišljati kako zapravo prežive ptice, ali i ostale životinje u divljini kada zapadne snijeg.

Misllim da su plodovi grmlja kao što su plodovi gloga, trnine, šipka, bazge, šibikovine, sremze i ostali, od životnog značaja za preživljavanje ptica i sitnijih životinja u divljini (navodim samo grmlje koje se nalazi u mom kraju )

Ptice jednostavno obožavaju plodove crne bazge (Sambucus nigra), koji su na šumskom "jelovniku" već u kasnu jesen.
Takvi plodovi vrlo brzo nestanu i ne potraju do kasnih zimskih dana.

Isto tako vidim da su plodovi šibikovine ( Viburnum opulus L.), vrlo brzo nakon što postanu sasvim zreli, pojedeni.

Danas sam malo bio u šumi Žutici na čijim rubovima, uz staro korito rijeke Lonje, raste trnina ili crni trn (Prunus spinosa). Ove je godine bila jako rodna i puna plodova. Danas na ni jednom grmu nisam pronašao niti jedan jedni plod.

Plodovi trnine su dosta krupniji od bazge ili šibikovine , ali zapravo nemaju puno " mesa" oko velike koštice. Da li to što ih nema znači da su ih iskoristile ptice ?

Opet nedaleko od ovih trnina raste grmlje cvenog i bijelog gloga (Crataegus), koje je još uvijek prepuno plodova isto kao i grnlje divlje ruže ili šipka.

Da li to znači da su plodovi navedenog grmlja pticama ne jestivi ??



Plodovi gloga

Bazga, koliko sam ja primjetio, dozrijeva već krajem 8. mjeseca, te ako je suša odmah bude pojedena. U gradu je jedu grivnjaši, a u okolci, t.j. divljini raznorazne druge ptice.

Običnu udikovinu (ili šibikovinu) sam u pravilu viđao gotovo netaknutu sve do proljeća, jedino sam pred nekoliko godina vidio nekoliko kugara koje su skakutale po grmu i čupkale plodove. Nekako kao da im i nisu išle u tek.

Trnina je pticama dosta visoko na menju, kosovi, drozdovi... je progutaju cijelu, druge ga ptice jedu "po malo". Batokljun voli koštice, pogotovo ako osušeni plodovi ostanu na granama tijekom zime.

Što se šipka i gloga tiće, njih koliko sam primjetio ne jedu previše rado, tek kad nema ničeg drugog, a i onda rijetko s obzirom da se glog do tada sasipa, a šipak skroz omekani pa im je valjda nezgodan za jesti. I opet su kugare on koje jedu šipak gutajući ga u komadu.

Kuriku (Euonymus sp.), kod nas najčešća obična (E. europaeus) rado jedu crvendaći.

Tisa je zimi također ozvor hrane kosu, grmuši (ako nisu otišle južnije, što je pravilo)

Božikovinu (Ilex aquifolium) u šumskim predjelima i u parkovima jede kos, drozd... a bobice budu pojedene relativno rano u zimi, čaki ako nema nijega

Bršljan postaje pticama jestiv drugom polovicom zime

Ptice tvrđih kljunova, dakle u pravilu sjemenojedne pjevice zimi se oslanjaju na urod javora, graba,... i raznih zeljastih biljaka kao što su ambrozija i trputac

To bi bila moja opažanja

Da ... prekrasno si to zapazio i opisao.

Hodajući šumom primjetio sam dosta rasutih plodova - žute imele (Loranthus europaeus) , mada samu biljku u tom dijelu šume nisam primjetio . Vjerojatno ispadaju pticama koje ih donose s ruba šume, gdje je dosta ima na vrbama uz obalu stare Lonje.

Imela je također na ptičjem zimskom meniu .




Osim toga ptice su i najzaslužnije za prijenos i širenje imele općenito.

točno, zaboravio sam na nju, jedu ju prije svega drozdovi.
Ali ako je ima na tlu sigurno je ima i iznad

Šojke i kreje zimi jedu žirove, ove druge i lješnjake i orah koje su si tijekom jeseni spremile

A jabuke koj su nepobrane, prava su gozba drozdovima, kosevima, crvendaćima, pa čak i sjenicama

Da , vjerojatno je nisam zapazio, znam da imele ima dosta i na vrbama i na ostalom drveću , pogotovo hrastu lužnjaku.

Šojka kreštalica je vidim dosta uspješna u preživljavanju zime. U Žutici ,koja je najvećim djelom šuma hrasta lužnjaka, ima je stvarno puno

Kada smo već spomenuli divlje jabuke , moram spomenuti još i divlju krušku (Pyrus piraster), koja je ove godine kod nas u šumi Žutici dosta dobro rodila.