Drijenak

 

Drijenak ( Cornus mas )

Porodica: drijenovi (Cornaceae)
njem. Kornelkirsche, engl. Corneltree, tal. córniolo, franc. cornouille
Porijeklo botaničkog naziva: cornu= rog (tvrd kao rog)
Narodna imena: drijenak, drenak, dren

 

Drijenak je listopadni grm ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom, rasprostranjen u južnoj i srednjoj Europi. Mlade grančice su zelenkastosmeđe i većinom fino dlakave. Listovi su ovalnog oblika, s dugačko izvučenim vrhovima. Cvjetovi su zlatno žuti i javljaju se rano, prije listanja, sakupljeni u štitasti cvat, pravilni su i četvoročlani. Cvate već u veljači i ožujku. Drenjina je plod koštunica, duguljasto eliptična oblika, duga do 12 mm, jarko crvene boje i dozrijeva u kolovozu i rujnu.

 

Zreli plodovi su jestivi, slatko kiselog okusa i koriste se za pripremanje marmelada, voćnog vina, kompota i sokova (šerbet). Drvo je vrlo teško, tone na vodi i najtvrđe je europsko drvo. Koristilo se za izradu ljestava i držala za motike i ostalog sitnog alata. Svojevremeno su bili u modi štapovi za šetnju od polirane drenovine (Spazierstock, Stenz). Sjemenke iz koštice drenjine koristile su se pržene kao nadomjestak za kavu.

 

Prema grčkom piscu Pausaniasu, trojanski konj bio je napravljen od drenovine. Odisejev luk, kojeg je samo on mogao upeti i kojim je gađao prosce, bio je također od drenovine. Antička koplja makedonske falange dužine 5-6 m (sarisa) bila su izrađena od drenovine, kože i metala.

 

Plodovi, cvjetovi, listovi i drvo drijena koristili su se i u medicini. Ulje dobiveno iz drveta koristilo se protiv raka, drenjine kuhane u vinu protiv bubrežnih kamenaca, listovi za zaustavljanje krvarenja. Narodna medicina preporuča koru drena pripravljenu u toplom napitku protiv proljeva . Kora sadrži gorku tvar cornin, kao i tanine i pektine.

 

Autor članka: Stjepan Janeković // fotografije: Stjepan Janeković